Zbrinjavanje medicinskog otpada u Hercegovini, sada nego ikada prije, je izuzetno važna tema za obrazlaganje te smo je odlučili predstaviti u našem tekstu.
Kao što i sami znamo, dugoročni problemi koje postoje u procesima odlaganja komunalnog otpada, konkretno u Mostaru i na odlagalištu komunalnog otpada Uborak, osvijestili su mnoge poslovne subjekte, tj. zdravstvene ustanove o važnosti pravilnog zbrinjavanja medicinskog otpada.
Zbrinjavanje medicinskog otpada u Hercegovini
Naša tvrtka, MVVM d.o.o. pokriva cjelokupno područje Hercegovine i poslovni smo partneri s velikim brojem zdravstvenih ustanova u Hercegovini. Svim našim sadašnjim i budućim poslovnim partnerima naglašavamo da je prije samog zbrinjavanja medicinskog otpada potrebno napraviti nekoliko jako bitnih postupaka. Ti su postupci:
- Identifikacija i zbrinjavanje otpada
- Planiranje razvrstavanja te
- Skladištenje i sakupljanje medicinskog otpada
Čemu ovi postupci?
Pa upravo zbog toga što pravilna identifikacija i klasifikacija otpada kao i skladištenje istog olakšava samo zbrinjavanje otpada.
Jer, iako se i do 75 % otpada koji proizlazi iz usluga zdravstvenih ustanova može klasificirati kao komunalni otpad, tih do 25 % otpada je izuzetno opasno te ga se mora znati, prije svega, identificirati i klasificirati kako bi ga se moglo pravilno zbrinuti.
Kao izuzetno opasan medicinski otpad smatramo: oštre predmete, infektivni otpad, razne kemikalije, patološki otpad, amalgamski otpad, farmaceutski otpad, razne boce pod pritiskom te radioaktivni otpad.
Za svaki od ovih otpada postoji određena procedura kako se skladišti i kako se zbrinjava, a kao najopasniji i količinski najopsežniji smatra se infektivni otpad o čijem zbrinjavanju upravo mi iz tvrtke MVVM brinemo.
U infektivni otpad spadaju bolnički materijali koji sadrže opasne sastojke, primjerice šprice za jednokratnu uporabu, zatim laboratorijski otpad kao i ostali materijali koji su došli u kontakt s krvlju ili izlučevinama infektivnih bolesnika, primjerice, zavoji, gaze, pelene, krpe, itd.
No, kao što smo već prije spomenuli, kao najvažniji koraci u cijelom procesu zbrinjavanja medicinskog otpada su upravo oni prije nabrojani.
Zašto ovo naglašavamo?
Iako se, na prvu, čini logično, moramo reći da upravo ove prve korake u zbrinjavanju otpada uvijek dodatno naglašavamo našim klijentima, ne jer se greške događaju već zato što želimo dodatno zatemeljiti svijest o tim pravilnim postupcima.
Naime, pravilna klasifikacija i razvrstavanje otpada je odgovornost svakog pojedinačnog proizvođača otpada i ista spada pod princip „dužne odgovornosti“.
Također, postoje još neki principi koji su izuzetno važni prilikom razvrstavanja otpada.
Konkretno, radi se o principu „opreza“ i principu „blizine“.
Princip „opreza“ podrazumijeva da ako postoje bilo kakve sumnje tijekom razvrstavanja otpada, potrebno je primijeniti ovaj princip prema kojem se otpad klasificira u najvišu očekivanu grupu rizika.
Princip „blizine“ podrazumijeva da se razvrstavanje treba izvoditi što je bliže moguće mjestu na kojem je otpad i nastao.
Samo zbrinjavanje medicinskog otpada provodi se kroz sterilizatorski uređaj i to u tri faze:
- Sterilizacija
- Dezintegracija i
- Filtracija
Sterilizacija se provodi u sterilizatorskom uređaju gdje rotor s oštricama dezintegrira, pretresa i grije otpad uz trenje i mrvljenje. Kretanje temperature tretirane otpadne mase povećava se do 155°C, a zatim se tretirani medicinski otpad automatski vlaži mlazevima vode tako da dehidriranje mase bude pod stalnom kontrolom kako bi se sa sigurnošću obavio proces sterilizacije.
Dezintegracija je sakupljanje para i plinova koji se oslobađaju prilikom procesa koje se sprovode u sterilizacijsku komoru. Pare i plinovi koji se ne mogu kondenzirati odvode se u kanalizacijski sustav, a otpadne vode koje izlaze iz sustava u skladu su s vrijednostima koje su propisane zakonom. Preostali zrak u sustavu prolazi kroz filtere od aktivnog ugljena i kroz Apsol Sterllbox, uređaj za pranje i sterilizaciju kontejnera koji je optimalno rješenje za ovaj postupak.
Filtracija je pak steriliziranje unutrašnje i vanjske površine posuda i kontejnera pomoću UV zraka. U gornjem dijelu komore, u kojoj se vrši pranje, opremljen je s 5 UV- lampi: 3 lampe jačine 22 W postavljene su ispod košare, a 2 lampe jačine 39 W nalaze se bočno od nje. Položaj lampi osigurava jednoličnost UV zračenja u cijelom uređaju, tako da su kontejneri u cijelosti izloženi baktericidnom i sterilizacijskom djelovanju lampi. UV lampe počinju s radom na početku ciklusa pranja i automatski se isključuju prije faze ispiranja toplom vodom.
Ovaj proces zbrinjavanja medicinskog otpada je najsigurniji i najpouzdaniji način zbrinjavanja kao i najblagotvorniji po okoliš.
MVVM, društvo za consulting, ekologiju i zbrinjavanje otpada